ORTODONCIJA TUZLA

Ortodoncija i važnost estetike lica i lijepog osmijeha

Ortodoncija je sigurno prvo što vam padne na pamet kad pomislite na savršeno ravne zube. Ukoliko priželjkujete osmijeh koji osvaja tada je upravo nošenje aparatića za zube jedan od načina kako postižemo besprijekoran sklad vašeg osmijeha. Ortodoncija je grana dentalne medicine koja se bavi ispravljanjem nepravilnog položaja zuba i odnosa među čeljustima. Ortodont ravna zube i čini vaš osmijeh lijepim i privlačnim. Ljudi žele lijepe, bijele i ravne zube. To je glavni razlog dolaska pacijenata u našu ordinaciju.

Šta je ortodoncija i čime se bavi?

Ortodoncija je specijalistička grana stomatologije koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i ispravljanjem nepravilnog položaja zuba, te nepravilnog odnosa između gornje i donje čeljusti. Većina pacijenata obraća se ortodontu jer želi poboljšati izgled svojih zuba, a time osmijeha i lica, budući da su svjesni da je u današnje vrijeme estetika lica bitna u svim segmentima života. Lijepi zubi znatno pridonose podizanju samopouzdanja. Međutim, treba istaknuti kako pravilan odnos zubi i čeljusti nema samo estetsku važnost nego pozitivno utiče i na zdravlje cijelog stomatognatog sistema. Pravilno postavljeni zubi lakše se čiste što smanjuje mogućnost nastanka karijesa i bolesti parodonta.

pacijent sa ortodontskim aparatićem za ispravljanje zuba

Ko je ortodont i čime se bavi?

Ortodont je stomatolog sa završenom specijalizacijom iz ortodoncije. Ova grana stomatologije se bavi proučavanjem estetike zuba, čeljušti i lica. On se bavi rastom, razvojem i održavanjem dentofacijalnog kompleksa te proučava razvojne poremećaje, kao i čimbenike koji urokuju probleme sa zagrizom.

Nakon što ortodont postavi dijagnozu, on će u saradnje sa timom dizajnirati i postaviti korektivne naprave, odnosno aparatiće za zube.

Dakle ortodonta tražimo ukoliko imamo probleme sa položajem zubi, te kako bismo dodatno popravili strukturu lica ili zubne čeljušti.

Kada prvi put posjetiti ortodonta?

Nicanjem prvih trajnih zuba, između 6. i 7. godine života savjetuje se i prvi odlazak ortodontu. Ortodont će na temelju kliničkog pregleda i ortopantomograma (RTG slika čeljusti) vidjeti kakav je odnos mliječnih i trajnih zuba, ima li dijete zametke svih trajnih zuba, je li dobar odnos između gornje i donje čeljusti, postoji li kakva nepogodna navika (guranje jezika, sisanje prsta, disanje na usta i sl.) te savjetovati roditelje o početku terapije. Ukoliko je terapija potrebna, roditelji će biti upoznati sa optimalnim vremenom za početak iste kako dijete ne bi nepotrebno predugo nosilo aparat.

Ortodoncija i dijagnostika

Kao i u svim granama medicine, tako se i u ortodonciji ne započinje sa terapijom dok se ne provede potpuna dijagnostika. Pacijentu je potrebno klinički pregledati meke i tvrde strukture usne šupljine, potreban je set intra i ekstraoralnih fotografija, RTG analiza, koja obuhvata analizu ortopantomograma (RTG slika čeljusti), i vrlo često kefalograma (latero-lateralna slika glave). Pacijentu se uzimaju otisci gornje i donje čeljusti tako da ortodont uz pomoć modela i ostalih spomenutih dijagnostičkih metoda dobija detaljni uvid ne samo u pacijentov izgled zuba, nego i lica, kako bi donio najbolji plan terapije upravo za tog pacijenta.

Naime, promjena položaja zuba za sobom često nosi i promjenu u vanjskom izgledu lica, te se i na taj način ortodoncijom može pridonijeti poboljšanju estetike. Ponekad u odraslih pacijenata sa teškim skeletnim anomalijama (progenija, asimetrija lica) nije dostatna samo ortodontska terapija, nego je potrebna i ortognatska hirurgija kojom će se doći do zadovoljavajućih rezultata. U tom slučaju plan terapije radi se zajedno sa maksilofacijalnim hirurgom.

Fiksne ortodnostke proteze ili aparatići za zube

Fiksne ortodontske naprave postavlja ortodont direktno u ustima pacijenata i danas su one izbor u liječenju većine ortodontskih anomalija, osobito u odrasloj dobi.

Fiksni aparat sastoji se od bravica koje se lijepe na zube i žica koje imaju aktivnu funkciju pomaka zuba u željenom smjeru. Mnogi pacijenti uplašeni su da će im bravice “oštetiti” zube, no za bojazan nema nikakvog razloga. Naime, ljepila kojima se bravice lijepe na zub štite caklinu, jer u sebi sadrže fluor koji postepeno otpuštaju. Međutim, nužno je savršeno održavanje higijene tokom cijele terapije kako bi se spriječio razvoj gingivitisa (upala zubnog mesa), karijesa i ostalih neželjenih posljedica.

Prilikom postavljanja aparata pacijenti dobiju upute o održavanju oralne higijene, zatim o prehrani i ophođenju sa napravom tokom terapije, a ukoliko je potrebno, tokom terapije provodi se i profesionalno čišćenje svih struktura usne šupljine.

Bravice mogu biti metalne, keramičke ili plastične, a postoje i tzv. samovezujuće bravice koje imaju niz prednosti: skraćuju trajanje terapije, rjeđe su kontrole, bolje provođenje higijene i manje vremena provedeno u ordinaciji.

Žica je sastavni dio fiksnog aparata koja pomicanjem zubi aktivno djeluje. Pričvršćena je za bravicu gumicom ili žičanom ligaturom. Žice koje se koriste sastavljene su od sofisticiranih legura koje djeluju na zub blagim kontinuiranim i fiziološkim silama, bez ikakvih štetnih učinaka na zube i potporne strukture, čime je bol i nelagoda u prvim danima terapije svedena na minimum.

A. LIGATURA

Čelični luk je spojen za svaku bravicu ligaturom, koja može biti ili sićušna elastična ili upletena žica.

B. LUK

Čelični luk je vezan za sve bravice i stvara silu za pomicanje zuba u pravilan položaj.

C. BRAVICE

Bravice su spojene na trake ili direktno pričvršćene na zube i drže žicu luka na mjestu.

D. METALNA TRAKA

Traka je cementirani prsten od metala koji se omotava oko zuba.

E. ELASTIČNE KUKICE I GUMENE TRAKICE

Za pričvršćivanje gumica koriste se elastične kukice koje pomažu pomicanju zuba prema konačnom položaju.

komponente ortodontskog aparatića za ispravljanje zuba

Pri svakoj posjeti ortodont, ukoliko je potrebno, mijenja žice, gumice ili postavlja određene aktivne elemente na samu fiksnu napravu. Svakako treba naglasiti da je SARADNJA vrlo važna, kao i redovni dolasci na kontrole, što je, u pravilu, svakih 6-8 sedmica. Ukoliko pacijent ne sarađuje, ne sprovodi adekvatnu higijenu i ne dolazi redovno na kontrole, terapija može biti neuspješna, nepotrebno produžena ili može doći do neželjenih nuspojava. Prvih dana nakon stavljanja fiksnog aparata pacijenti se mogu žaliti na bol, osjetljivost i nelagodu, no to je normalna pojava kao i lagana pomičnost zuba, koja prolazi za nekoliko dana, a javlja se kao reakcija na sam pomak zuba. U slučaju da neka od bravica padne, potrebno je ponovo zalijepiti što je moguće brže, kako bi naprava i dalje uspješno djelovala (ponesite je sa sobom vašem stomatologu).

Fiksna ortodontska naprava postavlja se gotovo uvijek i u gornjoj i u donjoj čeljusti, kako bi se postigli dobri odnosi između čeljusti i što bolja okluzija. Prije početka terapije svi zubi moraju biti sanirani, a higijena treba biti savršena, jer sve neželjene promjene (upala zubnog mesa, karijes, oštećenja cakline) posljedica su isključivo loše higijene.

Ortodoncija i Retencija

Radi se o vrlo važnoj fazi ortodontske terapije u kojoj se zubi zadržavaju u položaju postignutim samom terapijom. Nakon skidanja fiksne naprave još je neko vrijeme potrebno nositi retencijsku fiksnu ili mobilnu napravu kako bi se zubi stabilizovali i zadržali u položaju koji je postignut terapijom. Radi se ili o prozirnim aparatima koji se postavljaju na zube gornje i donje čeljusti, a izrađuju se na završnim modelima ili se prednji zubi sa unutrašnje (lingualne) strane međusobno zalijepe žicom, što je potpuno nevidljivo.