ENDODONCIJA I LIJEČENJE ZUBA U TUZLI

LIJEČENJE ZUBNE PULPE

Uspješno spasite zub!

Endodontska terapija provodi se kada dođe do patoloških procesa koji zahvate zubni živac. Jedan od najčešćih uzroka je karijes koji razara caklinu i dentin pri čemu zahvata zubnu pulpu unutar endodontskog prostora. Zubnu pulpu čini splet živčanih vlakana i krvnih žilica čija infekcija može uzrokovati upale kosti i razvoj “granuloma”. Cilj endodontskog liječenja zuba je spriječiti širenje infekcije te tako očuvati zub.

Endodoncija

Endodoncija je grana stomatologije koja se bavi prevencijom, dijagnosticiranjem i liječenjem korijenskih kanala zuba, tj. liječenjem mekih tkiva zuba.

Naši zubi se sastoje od tvrdih tkiva (caklina, dentin i cement) i mekih tkiva (zubna pulpa). Zubna pulpa predstavlja splet živaca, krvnih žilica i ostalog potpornog tkiva koje prehranjuje zub i daje mu osjet (hladno, toplo, bol, zagriz i slično). Taj splet, pulpa, se nalazi u teško dostupnom području korijenskih prostora i kanalića, ispod cakline i dentina.

Šta uzrokuje upalu zubnog živca?

Kada karijes zahvati zub i ne bude na vrijeme tretiran, bakterije iz njega uništavaju tvrdo tkivo zuba i tako dolaze do mekog tkiva, što rezultira pulpitisom, odnosno upalom. Upalnu reakciju prati osjetljivost na hladne i tople podražaje, izrazito neugodni spontani pulsirajući bol, te otekline lica. Oteklina se javlja kao reakcija organizma na bakterije koje su prošle kroz zub i izašle u prostor kosti i mekih tkiva lica. Nerijetko, ovo stanje se osim endodontskim zahvatom liječi i uzimanjem antibiotika, isključivo na recept. Samoinicijativno uzimanje antiobiotika nikako nije preporučljivo.

Ako se zub sa upalnim procesom ne liječi, dolazi do širenja upale na kost i stvaranja upalnog procesa oko vrha korijena, tj. razvoja granuloma. Granulom dugo može ostati neprepoznat, bez simptoma, sve dok bakterije potpuno ne savladaju odbranu organizma, nakon čega dolazi do širenja upale, jakih bolova, oteklina i slično.

propadanje zuba (granulom) / zubobolja – ilustracija

Kako izgleda endodontski tretman našem centru u Tuzli?

Ukoliko dijagnosticiramo upalu, najprije ćemo napraviti rendgenski snimak zuba, kako bismo utvrdili u kakvom je stanju zub, te koliki je obim upale. Nakon toga, otvaramo zub koji je uzročnik problema. Otvaranje se obavlja uz anesteziju, te se vrši uklanjanje inficiranog tkiva iz unutrašnjosti zuba. Ako je dio pulpe još funkcionalan i nikako nije moguće postići bezbolnost endodontskog zahvata, iskoristit ćemo devitalizacijsko sredstvo koje će kroz više dana umrtviti “živac”, a potom ćemo jednostavno izvaditi pulpu iz kanala i nastaviti liječenje. Nakon što se čišćenjem zubnih kanala i ispiranjem posebnim hemikalijama ukloni upaljeno tkivo i unište bakterije, kanale zuba je potrebno zatvoriti kako ne bi došlo do reinfekcije, te eventualno opskrbiti nadogradnjom i krunicom.

Iako je sam zahvat bezbolan – neugoda, osjetljivost na zagriz ili blaga bol nakon zahvata su normalni, te će ubrzo nestati. Ako se svi simptomi smire, a zub pokazuje znakove zacjeljivanja na RTG snimkama, reći ćemo da je endodontski zahvat uspio.

U rijetkim slučajevima zbog pretjerane reakcije organizma, perzistentnih bakterija ili loma sitnih instrumenata za čišćenje u samom kanalu nije moguće konzervativno izliječiti infekciju na vrhu korijena. Tada se pristupa apikotomiji – malom hirurškom zahvatu kojim se odstranjuje vršak korijena i upaljeno okolno tkivo.

čišćenje zubnog kanala – ilustracija

U većini slučajeva, moguće je bezbolno liječenje tokom jedne ili maksimalno 2-3 posjete.

U stomatološkoj ordinaciji NOVODENT prioritet nam je liječiti i sačuvati zub, stoga svojim pacijentima savjetujemo strpljenje pri endodontskom liječenju zuba – jer to investirano vrijeme se pacijentu višestruko vraća zdravim zubom i potpunom funkcionalnošću bez bolova.

Simptomi koji su povezani sa upalom zubnog živca:

Osjetljivost zuba na promjenu temperature (bol na toplo/hladno)
Spontana pulsirajuća bol (izraženija tokom noći)
Bol na zagriz
Oteklina
Fistula

Bol nije uvijek nužan simptom razvoja procesa u zubnoj pulpi. Stoga je potrebno, barem dva puta godišnje, obaviti stomatološki pregled. Ukoliko stomatolog prilikom pregleda uoči promjenu na zubu, snimit će ortopan iz kojeg se jasno vidi da li je i koliko zub zahvaćen karijesom.

Ako ste primijetili bilo koji od navedenih simptoma, javite nam se bez odlaganja.